Srbija ne sme da nestane
Otvoreno pismo Istoku Pavloviću
Kada ti, Istoče, površno i banalno predstavljaš marketing, promociju i komunikaciju, i kada svesno, radi lične koristi i publiciteta, daješ legitimitet onima koji, zloupotrebljavajući medije, državne fondove, zloupotrebljavajući moć i uticaj nad slabima i poniženima, ostvaruju interese koji su duboko povezani sa kriminalom i korupcijom, onda i ti saučestvuješ u tome.
Neshvatljivo mi je kako sa visine gledaš na stvarnost koja nas okružuje, očima Instagrama i Tik Toka. Za to vreme, Srbija nije, niti će ikad biti, Knez Mihajlova ili Savska promenada, nikad nije i neće biti Beograd, Savski Venac i Stari Grad.
Srbija je mnogo više Niš, a ponajviše Svrljig.
Srbija nestaje, Istoče
Prosečna penzija u Srbiji je 33,2 hiljade dinara ali u nekim opštinama je penzija i ispod 20 hiljada dinara. Poniženima i obespravljenima, našim roditeljima, i babama i dedama dece sa Tik Toka, ovi, koje ti veličaš, svakodnevno se obraćaju lično ili kroz usta "analitičara" govoreći laži o najvećem uspehu ikada, najvećem rastu ikada, najvećoj prosečnoj plati ikada, dok se regionalne razlike iz dana u dan povećavaju.
Prosečna plata u Svrljigu iznosi 60 hiljada (avgust 2023), na Starom Gradu je 155 hiljada, 95 hiljada više! U podacima za decembar 2023, videćeš, razlika će biti veća od 100 hiljada dinara. Jel znaš zašto? Zato što se u najrazvijenijim opštinama, posebno u javnim preduzećima, u decembru prima i 13. plata i bonusi, što značajno povećava razliku. Medijalna neto zarada u Republici Srbiji, a to je ona visina zarade koju prima 50% zaposlenih, niža je od prosečne oko 25%. Svakog decembra ta razlika raste, baš zbog 13. u preduzećima u najrazvijenijim gradovima i opštinama.
U avgustu 2023. godine, u čak 156 opština, što je 86.67% svih srpskih opština, prosečna neto zarada bila je niža od 86,112 dinara, koliko iznosi prosečna zarada u Republici Srbiji za taj mesec.
Povećanja prosečne neto zarade u prethodnih pet godina pojela je inflacija.
U 12 opština u Srbiji zabeležen je pad realne neto zarade u prethodnih 5 godina. U 117 gradova i opština(66,7% svih opština u Srbiji) realan rast prosečne neto zarade za pet godina manji je od 5%.
Jel ti je i to fenomenalno, Istoče, kao predsednikov Tik Tok?
U Srbiji je 25,3% visokoobrazovanih koji, pretežno, žive u velikim gradovima. Zašto?
Zbog nikad većih regionalnih razlika.
U velikim gradovima od ukupnog broja stanovnika, živi čak 41,9% visokoobrazovanih. U malim mestima i prigradskim naseljima 22,8%. A u srpskim selima 11,2%. Svi su pobegli u velike gradove, i Srbija nestaje! Poređenja radi, u Belgiji u kojoj je 45,8% visokoobrazovanih, ravnomeran broj živi u gradu (45,8%), malim mestima i prigradskim naseljima (46,3%) i selima (44,6% visokoobrazovanih).
Jel misliš da su ljudi iz Svrljiga i drugih malih mesta manje obrazovani pa je to razlog njihove nemaštine? Ne. Najobrazovaniji su, trbuhom za kruhom, otišli u Beograd u koji se natprosečno ulaže, u koji se jedino dovode veliki investitori. Parama svih građana Srbije!
Beograd i Novi Sad su jedini gradovi koji u poslednjih deset godina imaju rast broja stanovnika. Za to vreme, u Srbiji je 540.000 stanovnika manje. Od ovog broja, centralna Srbija izgubila je 370 hiljada stanovnika ili 10,3% populacije.
Srbija nestaje!
U Beogradu živi 49% onih koji se nisu rodili u Beogradu. U Novom Sadu živi 60% onih koji se nisu rodili u Novom Sadu. Ljudi se doseljavaju u ove gradove jer vlast koristi nacionalne, beogradske i pokrajinske fondove i privlači strane investicije, ali najvi��e na trasi brzog voza Soko, kao da ostatak Srbije ne postoji.
Pa im je i to malo, nego nemilice čiste i fondove za regionalni razvoj, čija je namena drugačija. Po Zakonu o regionalnom razvoju, sve delove Srbije treba razvijati na način i u meri da se smanjuju a ne da se povećavaju regionalne razlike. Zadnjih 12 godina se ovaj Zakon krši bez pardona. Na primer, na osnovu ulaganja u regionalni razvoj u opštinu Savski Venac je u prethodne 3 i po godine uloženo 387,6 miliona evra (u opštinu od 37.000 stanovnika). U celu Južnu i Istočnu Srbiju, sa sve ulaganjima u Grad Niš, za isti period uloženo je za regionalni razvoj 447,9 miliona evra (na ovom području živi 1,4 miliona stanovnika).
Jel ti je i ovo dosadno, Istoče?
U mom kraju se koristi reč samoživnik, za nekog koga ne interesuje niko drugi do on sam ili najbliži članovi njegove porodice.
Ako samoživnik ima visoku platu i beneficije, nije mu važno što prvi komšija nema za hleba i lekove.
Nemoj da si samoživnik, Istoče.
#SrbijaNeSmeDaNESTANE
Dejan Ilić – Samo se svađajte
Demokratija podrazumeva sukob. Podrazumeva da se ne slažemo i da o tome javno govorimo. Podrazumeva da ljude želimo da privučemo na svoju stranu a protiv onih koji misle drugačije od nas.
https://t.co/8Z3MyYASXm
Još uvek nije kasno da se sve što je @rastco94 objasnio. Još uvek nije kasno, ali će uskoro postati kasno. Istraživanja mora da se rade konzistentno, kampanja mora da bude pozitivna, novac mora da se sakuplja, ljudi mora da se motivišu.
Odličan Tomislav Damnjanović @rastco94 na Insajderu. Predlažem političarima opozicije ali i posebno studentima da premotaju i poslušaju reči stručnjaka za izborne kampanje.
#istrazivanja#kampanja
2/2 Ako sam osnovao firmu 2008, kada je članstvo bilo dobrovoljno, i nisam se nikada učlanio u Privreenu komoru, kako je moguće da mi neko 2017. nametne članstvo i članarinu?
Evo je Privredna komora, preko neke advokatske kancelarije hoće da me tuži zbog neplaćene tzv. članarine u nečemu čega niti sam član, niti su mi na bilo koji način ikada doprineli... Šta kažu kolege pravnici i advokati @Ptiki 1/2
,,Decaka redova celi
uzeli su se za ruke
i sa skolskog zadnjeg casa
na streljanje posli mirno
kao da smrt nije nista.
Drugova redovi celi
istog casa se uzneli
do vecnog boravista."
21.10.1941.
Da se ne zaboravi!
U cilju objektivnog informisanja, dužna sam da kažem da zeleno svetlo Komisije za otvaranje klastera 3 postoji već 4 godine, što je samo prvi tehnički korak u otvaranju novih klastera. Onaj ključni, politički daju zemlje članice. Isto će biti i za sve druge klastere.
Nije tačno da je Srbija uradila sve što je u njenoj moći da se ta politička odluka donese. Stalno podizanje teme otvaranja tog nesrećnog klastera bez tačnih informacija o proceduri i uslovima, stvorilo je u javnosti sliku o tome da Evropska unija ustvari to neće, i da Srbiju, i pored njene spremnosti i posvećenosti zavlači.
Kao i u slučaju rešavanja ruskog vlasništva u NIS-u, politika Srbija je u odnosu na klaster 3 bila hazarderska, jer se računalo da će Mađarska kompenzacijom za odluke o Ukrajini i Moldaviji, rešiti klaster 3 Srbiji.
Istina je da postoje 3 grupe uslova za to, u odnosu na, sada već višegodišnje pozicije pojedinih država članica:
-vidljiv napredak u vladavini prava
-sankcije i zaokret od Rusije
-procesuiranje slučaja Banjska
Srbija je šibicarila, pored dogovora sa Mađarskom, pokušavala da drugim bilateralnim transakcijama, sa državama članicama, ujljučujući i nuđenje litijuma i isporuku oružja Ukrajini, dobije političku saglasnost, ali ništa od toga za sada nije upalilo, uz simulaciju volje da reši napred navedene stvarne uslove.
Sad, kao i za naftu i gas, čekamo samit u Budimpešti i dogovor u trouglu Tramp-Putin-Orban da odluči i o sudbini naših klastera. A vrlo je lako, i bez njih, na primer, dovesti na zakonit način do kraja proces za izbor novog Saveta REM-a, za početak.
Voditelj: Da li biste živeli u Zrenjaninu?
Devojčica: Ne.
Voditelj: Nego?
Devojčica: U Beogradu ili Novom Sadu.
Voditelj: A zašto?
Devojčica: Zbog vode. Kod nas u Zrenjaninu nema čiste vode, a kod vas ima.