Vrijedi istaknuti!
Dana 24. rujna 1345. godine samostan Sv. Marije oslobodio je Mljećane svih davanja prema opatiji. U to vrijeme na Mljetu nastaje izreka: ,,Dok je Mljeta, da na njemu nema kmeta." Također, 1345. godine nastaje Statut Općine Mljet. Inače, pred kraj XIII. stoljeća, zbog prestanka djelovanja matice u Pulsanu, opatija će ući u sastav dubrovačke nadbiskupije. Budući da su crkveno - političke prilike u to vrijeme bile dosta dinamične, Dubrovačka Republika trudila se je što prije steći pravni posjed Mljeta. Dubrovačko Veliko vijeće će u kasnijem razdoblju, 9. rujna 1410. g. donijeti odluku o stavljanju otoka Mljeta pod upravu kneza Šipana i drugih otoka, a 15. studenoga iste te godine Mljet konačno ulazi u sastav Dubrovačke Republike, a u kojem ostaje sve do ukidanja Dubrovačke Republike 1808. godine.
Slika: samostan Sv. Marije, Mljet
Vrijedi istaknuti!
Dana 23. rujna 1669. godine osnovano je Sveučilište u Zagrebu. Na taj dan Diplomom rimskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda I. priznati su status i povlastice sveučilišne ustanove svojevremenoj isusovačkoj Akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu. Diploma se i danas čuva u Hrvatskom državnom arhivu. Također, vrijedi spomenuti da su u srednjemu vijeku zagrebački biskup Stjepan II. Babonić ( ? – 1247.) i blaženi Augustin Kažotić (1260. – 1323.) radili na uspostavi studija bogoslovije i filozofije. Ipak, 1607. godine otvorena je Isusovačka gimnazija, a gdje je započeo Filozofski studij 1662. godine. Studij službeno počinje djelovati kao Neoacademia Zagrabiensis, javnopravna visokoškolska ustanova od 1669. godine. Hrvatski Sabor je Diplomu potvrdio na zasjedanju 3. studenoga 1671. Međutim, Sveučilište 1669. godinu uzima kao godinu svoga utemeljenja, a 3. studenoga se obilježava Dan Sveučilišta u Zagrebu. Isusovci su vodili Akademiju do 1773. godine, a zatim je iste godine papa Klement XIV. raspustio red koji je kasnije obnovio papa Pio VII. 1814. godine. Carica i kraljica Marija Terezija 1776. godine izdaje dekret o osnivanju Kraljevske akademije znanosti (Regia scientiarum academia). Akademija je imala tri studija: filozofiju, bogosloviju i pravo. Nakon ukidanja Akademije 1850. godine Pravoslovna akademija nastavlja rad do osnutka modernoga Sveučilišta u Zagrebu 1874. godine.
Hrvatski sabor 1861. godine donio je zakonsku osnovu za Sveučilište u Zagrebu. Zatim, car Franjo Josip I. potpisuje zakonski članak koji 5. siječnja 1874. godine dobiva vladarevu sankciju. Temeljem toga dokumenta hrvatski ban Ivan Mažuranić 19. listopada 1874. godine svečano je otvorio moderno Sveučilište u Zagrebu (Sveučilište Franje Josipa I.). U sklopu sveučilišta bili su Pravni, Bogoslovni i Mudroslovni (Filozofski) fakultet, a Medicinski fakultet je bio u planu osnivanja. Na početku rada Sveučilište je bilo u staroj zgradi gimnazije na Katarininom trgu. Rektorat Sveučilišta preselio je 1882. u današnju zgradu na Kazališnom trgu, (ispred HNK), u zgradu bivše tvornice duhana.
Prvi rektor Sveučilišta u Zagrebu bio je kanonik Matija Mesić, 1874./75. godine.
Također, istog dana 1992. godine prema odluci Opće skupštine UN-a, Jugoslavija, kao država, više ne postoji.
Izvor: Hrvatski spomenar
Good to hear you are learning it, I am sure you will get there eventually. Just a small note, Croats don't perceive Croatia as part of the Balkans. That term was primarily used for political purposes. For example, "Balkan" is a Turkish name for a mountain in Bulgaria, and the Balkan peninsula does not geographically exist. By geographical rules, the two water boundaries need to be longer than the mainland boundary, which is not the case here. Croatia is therefore a Mediterranean country, a Central European country, and a country of Southeast Europe. A lot of Croats still don't understand this properly, though. These days, it isn't even recognized as part of the Western Balkans when politicians are discussing that region.
Novija istraživanja pokazuju da su te procjene potpuno promašene. Istraži malo Banića i Koića, Igora Vukića i ekipu iz društva za istraživanje Jasenovca te druge relevantne stručnjake poput Blanke Matković i Stipe Pilića. Sve ostalo je samo nabacivanje brojeva bez ključnog dokaza (corpus delicti). Fotografije jasno pokazuju koliko je bilo koliba za smještaj zatvorenika, a iskopano je, kao što sam rekao, manje od tisuću posmrtnih ostataka (uključujući Hrvata). S druge strane, mi redovito iskapamo posmrtne ostatke Hrvata koji su bili žrtve komunističkih i srpskih zločina. Stoga, idemo otkopati istinu...
Kažu da slika vrijedi više od 1000 riječi pa ću danas samo kratko objaviti zračne slike koje su snimili saveznički zrakoplovi prilikom preleta iznad Jasenovca 1944. godine. Ono što je posebno zanimljivo jest broj koliba za smještaj zatvorenika. Kao što je vidljivo na slikama, 1944. godine postoji ravno 6 koliba za smještaj zatvorenika u koje je moglo biti smješteno 150-200 ljudi po kolibi, a što nije teško izračunati prema promjerima s fotografije. Postoji niz hrvatskih znanstvenika koji razotkrivaju jugokomunističko-srpske mitove poput Blanke Matković, Stipe Pilića, Igora Vukića i drugih pa nije potrebno previše ulaziti u tematiku ovom prilikom, već za one koji još nisu, predlažem pobliže se upoznati s navedenim autorima.
Ono što je uistinu žalosno, jest činjenica kako će prije doći do novog rata nego li će Vlada pokrenuti iskapanje Jasenovca i povezanog područja. Ipak, za istinu se treba boriti pa makar nikad ne dočekali prebacivanje kamena (Sizifov posao)!
Thank you for sharing. I plan to start with the Missale Romanum Glagolitice, but obviously, there is a lot more to explore. I am trying to balance different subjects, so it might take a while to cover everything on my list of preferred literature. Step by step, though. Are you visiting Croatia and your family here? Do you know some Croatian?
@djuzoran Ne postoji corpus delicti koji bi potvrdio te brojeve, iz jednostavnog razloga jer su ti brojevi lažni. Nije iskopano ni 1000 ljudi, od kojeg broja su dio Hrvati
Uz to, fotografije jasno pokazuju koliko je bilo koliba za zatvorenike.
@ju35474@Grego_Levante Srebrenica jest, Jasenovac nije. Premda, zanimljivo kako se za Jasenovac lako primaju mitovi gdje nije iskopan ni promil posmrtnih ostataka naspram Srebrenice gdje je sve jasno.
@NastaNesta74@Nostromo123456 Kupljen lik.
Evo ti tvoj general Slavica.
Slavko Lisica - https://t.co/a31MOgqWXV
Evo ti i četnika...
Mihajlo Ulemek - https://t.co/JLgnpBe56C