Tijekom srednjeg vijeka Dubrovčani su uspješno odbijali napade srpskih vladara u više navrata, no posebno se ističe 1185. kada su Dubrovčani od svojih zidina odbili Stefana Nemanja i njegovu vojsku.
8. listopada 976. umrla je hrvatska kraljica Jelena, supruga kralja Mihaela Krešimira II. i majka kralja Stjepana Držislava. Pokopana je u crkvi sv. Stjepana u Solinu.
Ulomci ranosrednjovjekovnih fresaka iz crkve sv. Jurja na Putalju. Moguće je da freske prikazuju hrvatske vladare. Daleke 1940. F.C. Arens objavio je u Hrvatskoj reviji da u British Museum postoji srednjovjekovni kodeks u kojem se spominje Trpimir i freske u crkvi sv. Jurja.
8. listopada 1075./1076. u crkvi sv. Petra i Mojsija u Solinu okrunjen je za hrvatskog kralja Dmitar Zvonimir. Krunu, mač, žezlo i papinsku zastavu uručio mu je opat Gebizon, izaslanik pape Grgura VII.
@Raadako Čak i da prihvatiš Lučićevu kritiku Historije Salonitane Maior (koja danas nije prihvaćena), i dalje imaš Historia Salonitana koja decidirano navodi kneza Tomislava.
Obično se smatra da su između 928. i 949. vladali Trpimir II., Krešimir I. i Miroslav. No, što ako ti vladari koje spominje Porfirogenet zapravo pripadaju 9. st.? To bi značilo da je Krešimir II. naslijedio Tomislava 926., a takav zaključak se ne kosi s dostupnim izvorima.
Isprava kralja Krešimira II. iz 950. g. Danas nam je dostupan autentični prijepis Kninskog kaptola iz 1397. g. Oko njene autentičnosti su žestoke rasprave vodili Jakov Stipišić i Stjepan Antoljak, a datacija isprave dovodi u pitanje nama poznatu kronologiju hrvatskih vladara.
Nadgrobni natpis kraljice Jelene iz 976. koji se nalazio u atriju crkve sv. Stjepana na Gospinom Otoku. Pronašao ga je 1898. don Frane Bulić tijekom arheoloških istraživanja u Solinu.
„Govor sastavljen od stanovnika Hrvatske za prevedrog Karla V., slavnog cara Svetog Rimskog Carstva i za presvijetle i moćne knezove Rimskog Carstva održan od Vuka Frankopana kneza itd., govornika same Hrvatske u Augsburgu 24. kolovoza 1530.“
Isprava kralja Krešimira II. iz 950. g. Danas nam je dostupan autentični prijepis Kninskog kaptola iz 1397. g. Oko njene autentičnosti su žestoke rasprave vodili Jakov Stipišić i Stjepan Antoljak, a datacija isprave dovodi u pitanje nama poznatu kronologiju hrvatskih vladara.
U Šopotu kod Benkovca pronađeni su kamena greda i zabat s natpisom hrvatskog kneza Branimira (879. – oko 892.). Na natpisu se nalazi jedan od najstarijih oblika hrvatskoga narodnog imena u latinskom obliku: „dux Crvatorum“.
„+ Branimir, vojvoda (…) knez Hrvata, naumi (…)“
9.9.1493. hrvatska vojska pod vodstvom bana Derenčina doživjela je težak poraz od Osmanlija na Krbavskom polju. U bitci su poginuli brojni velikaši iz obitelji Frankapan, Zrinski i Blagajski. Jedan od najstarijih zapisa koji opisuje ovaj događaj je glagoljski zapis popa Martinca.
@Raadako Cilj je popularizirati povijest. U tom kontekstu gledano, uzimaju se mišljenja najrelevantnijih povjesničara. Konkretno za ovaj video, Neven Budak u svojim radovima prihvaća podatak iz darovnice o širenju kraljevstva.