@JBabunski0@HCroats Slavonci su po jeziku i vjeri bili jednaki Hrvatima pa time i etnički.
To što se kasnije hrvatsko ime širi i u političkom smislu na sjever ili na istok ne negira spomenuto.
Države same po sebi ne oblikuju/razdvajaju narode nego to rade primarno vjerske i jezične razlike.
@JBabunski0@HCroats podjelu Gradeca na etničke zajednice između 1377. i 1437. Te četiri zajednice su Salveni, Mađari, Latini te Nijemci.
Zbog čega nije postojala peta hrvatska zajednica?
Zato što su srednjovjekovni Slavonci smatrali Hrvate dijelom istog naroda/jezika. ⬇️
@HCroats Slavonije koja su bili etnički jednaka (vjera, jezik) štokavskim i čakavskim Hrvatima.
To se i očituje u sporu Bratovštine svetog Jeronima u Rimu pred Rimskom rotom pol. 17. stoljeća.
@HCroats područje između današnje Slovenije i ostalih Hrvata.
Zbog toga je etničko/identitetsko jedinstvo, čak i da je bilo hrvatskog imena u Sloveniji (ime je samo po sebi beznačajno), bilo nemoguće između većine Hrvata i Slovenaca za razliku od Istre i područja srednjovjekovne ⬇️
@BosanskiHrvati Otac fra Filipa Grabovca je iz susjednog Roškog polja.
Potvrdu toga se može pronaći kod fra Andrije Kačića Miošića u djelu "Razgovor ugodni naroda slovinskoga" gdje se njegov otac Matija spominje uz svoju braću s potvrdom da su Grabovci oko Sinja došli iz Roškog polja.
@zengaN14@BosanskiHrvati Naziv "Hrvat" je moderno naziv za katoličko stanovništvo hrvatskog jezika na ovom području.
To se stanovništvo nije etnički razlikovalo bili oni živjeli na području Hrvatske ili Bosne.
S druge strane, muslimana u BiH nema do 15. stoljeća i Osmanlija.
Vi ste ti koji svojataju.
@FarAwayFree1@Humski3@IstragaB "Bosanski jezik" fra Matiji Divkoviću je govor "slovinskog jezika" koji je jednak današnjem hrvatskom jeziku.
Divković je koristio djela Hrvata iz Dalmacije, a njegova djela su bila korištena od strane Hrvata i izvan Bosne.
Divković nije pisao za Muslimane poput tebe.
@HCroats ilirskim narodom (stanovništvom Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Bosne) kad je trajao spor oko Bratovštine svetog Jeronima upravo po tom pitanju.
Više o tome se može naći kod skupljenih zapisa Ivana Črnčića: https://t.co/fQUO39JPq8
@HCroats Postoje izvori gdje su se Hrvati kajkavci identificirali s Kranjcima, ali ne kao "narod Slovenaca" nego kao dio šireg hrvatskog/ilirskog naroda. To se očituje kod Jurja Križanića i hrv. velikaša koji su svjedočili u prilog jednakosti stanovništva Kranjske, Štajerske i Koruške s
@krnjaaHRHB Kod Vjekoslava Klaića se mogu pronaći ustaše koji su se borili protiv Žigmunda Luksemburškog (Hrvoje Vukčić Hrvatinić, braća Horvat, itd.).
(1/6) Kratko objašnjenje zašto je književnost Bosne Srebrene (tako i spomenuto Matijevićevo djelo) dio hrvatskog jezičnog i književnog korpusa.
Razumijevanje i značenje bosanskog lingvonima se suštinsko razlikuju između današnjim Bošnjacima i tadašnjim bh. katoličkim piscima.
@BosanskiHrvati Kod većine predmodernih katoličkih/hrvatskih pisaca iz BiH se može vidjeti neka poveznica u jezičnom/entičkom smislu s stanovništvom Dalmacije, Hrvatske i Slavonije u njihovim djelima dok takve vrste poveznica prema muslimanskom stanovništvu BiH naprosto nema.
Zagrebački biskup Petar Petretić 1662. razlikuje “Vlahe šizmatike” od Predavaca koji su “ljudi katolici slavenske aliti hrvatske narodnosti” te koji su došli iz ejaleta Bosna (hominis Catholici Sclavonicae aut Croatiae nationis [NSK R 3887]).
1/3
@HCroats Ne spominje se no ne vidim zašto bi spomen njega kao "viteza bosanskog" bio nekakvog drugačijeg značenja od "Bošnjanina" ili spomena da je iz "Livna u Bosni".
@HCroats @AmelJsvc kasnije i Ilira.
Takvu isprepletonost ne vidimo s srpskim imenom i katoličkim stanovništvom zapadno od Drine.
Zbog navedenog ne vidim opravdanje da se imena poput "Hrvat", "Srbin" i "Bošnjanin" stavljaju na istu razinu kad nam izvori jasno pokazuju drugačije.
@HCroats @AmelJsvc Dubrovčanin Damjan Beneša slavi Jurja Dragišića iz Srebrenice po etničkoj istovjetnosti, itd.
Bosansko Kraljevstvo nije formiralo "bosansko ime" kao nešto što je išlo "prema zasebnosi" nego je "bosansko ime" nadopunjavalo već postojeće etničke nazive poput Slavena, Hrvata, a