"Еј, знам, ајде да купимо 150 000 филтера за димњаке и да спречимо ово загађење!"
Упркос веровању људи из Града Београда, смањење загађења из котлова, шпорета и пећи на чврсто гориво није тако једноставно.
Treći dan COP31 u Antaliji bio je u znaku teme „nultog otpada”, ali i početka Samita svetskih lidera o klimatskim akcijama.
U svom osvrtu, Perun Prodanović izdvaja panel posvećen povezivanju okeanografije sa javnim politikama i finansijama:
https://t.co/9x07GINhp9
U novom tekstu sa COP-a, Marko Macura piše o cirkularnoj ekonomiji, promeni potrošačkih navika i sve većem značaju ponovne upotrebe proizvoda.
Ipak, za njen razvoj potrebni su pouzdani poslovni modeli, investicije i promena odnosa prema polovnom:
https://t.co/g2I4lPwbD4
Perun Prodanović, u svom izveštaju s drugog dana COP-a, prenosi zaključke o energetskoj efikasnosti i odgovornijem upravljanju urbanom infrastrukturom i načinu na koji bi postojeći gradovi mogli postati važan resurs zelene tranzicije.
Perunov izveštaj:
https://t.co/24azn4JhSW
U izveštaju sa drugog dana COP-a, Marko Macura daje osvrt na razgovore o smanjenju emisija, napuštanju fosilnih goriva, energetskoj efikasnosti i ulozi gradova i lokalnih zajednica u borbi protiv klimatskih promena.
Pročitajte Markov novi izveštaj s COP-a:
https://t.co/1YAbaQ6Ij6
Nakon opštih utisaka, naš Perun Prodanović donosi konkretniji pogled na jednu od važnih tema #COP31 – finansiranje prilagođavanja klimatskim promenama, kroz izveštaj o panelu posvećenom načinima mobilisanja javnih i privatnih sredstava za adaptaciju:
https://t.co/JOBubnGyzz
Naši mladi delegati su stigli u Antaliju na prvi dan najveće svetske konferencije o klimatskim promenama #COP31 i s nama podelili svoje prve utiske.
Naš Marko Macura nam daje opšte uvide - od atmosfere do tema, panela i političkih poruka:
https://t.co/M07DrzUrlO
Programski direktor RES fondacije Aleksandar Macura učestvovao je na naučnom skupu Srpska akademija nauka i umetnosti Beograd (SANU) „Uticaj aerozagađenja na zdravlje“, gde je govorio o energetskom siromaštvu u kontekstu energetske tranzicije u Srbiji.
👇
U svom izlaganju istakao je da energetska tranzicija ne sme biti teret koji građani moraju sami da finansiraju, već proces koji zahteva odgovorne javne politike, promišljeno usmeravanje javnih sredstava i jasnu odgovornost za postignute rezultate.
👇
Када део трошкова преузима држава, он не нестаје: мења се само онај који сноси рачун.
Солидарне и љубазне комшије деле са вама терет трошкова вашег грејања и учествују у плаћању рачуна према ближим и даљим снабдевачима, чуј мене рођацима.
https://t.co/FRJ8CRq0g6
Питали смо се који је то ауто бољи од Москвича, а у ствари смо мислили које је то грејање боље од грејања на гас, не бисте погодили никад!
Агенција за енергетику Републике Србије годинама рекламира гас као најјефтиније гориво за грејање домаћинстава у Србији
и према подацима Републичког завода за статистику реклама ради, јер расте број домаћинстава која се греју на гас.
Низак рачун за грејање на гас јесте предност за домаћинство. Низак рачун није сам по себи доказ да је тај начин грејања јефтин за друштво.
Jednostavan test za javnu politiku grejanja: da li građanin može da vidi realan trošak svih glavnih alternativa? Ako ne može, „slobodan izbor“ je prilično teorijski. Informisanje nije neutralno i usmerava odluke koje traju decenijama.
Opširnije na:
https://t.co/Uhq8dUJ44n
RES Foundation published its new Communication on Engagement (CoE) to the United Nations Global Compact, covering the period from 30 September 2024 to 30 September 2026.
Možemo li verovati dužnoj profesionalnoj pažnji međunarodnih finansijskih institucija?
Možda postoji bolje pitanje: možemo li je proveriti?
Jedan nedavni projekat Svetske banke u Srbiji pokazuje zašto je ta razlika važna.
Međunarodne finansijske institucije mogu doneti ekspertizu, standarde i nadzor.
Ali dubinska provera ne bi trebalo da zahteva poverenje u instituciju koja ju je sprovela.
Njene ključne pretpostavke, dokazi i zaključci moraju moći da izdrže nezavisnu proveru.