U četvrtak, 4. juna, održaće se novo ročište u postupku između Danijele Štajnfeld i Branislava Lečića.
Seksualno nasilje nije samo pitanje pojedinačnih slučajeva, već i pitanje sistema koji omogućava nasilnicima da ostanu zaštićeni, a žene koje progovore izlaže dodatnom pritisku i javnom ponižavanju.
Branislav Lečić je godinama imao priliku da u tabloidnim i režimskim medijima javno osporava, diskredituje i ponižava Danijelu Štajnfeld. Ona nije bila jedina žena koja ga je 2021. godine optužila za seksualno nasilje. Danijelu je podržala glumica Merima Isaković, kao i više žena koje su ostale anonimne. Ipak, njihova svedočenja, zajedno sa drugim dokazima, nisu bila dovoljna za institucije koje su odbacile navode o nasilju.
Šta se uopšte smatra dovoljnim dokazom seksualnog nasilja u sistemu koji na svakom koraku obeshrabruje žene da prijave nasilje i koji generiše nasilje prema svima koji mu se usprotive? Postoji li dokaz koji je dovoljno dobar kada je optuženi u borbenim redovima odbrane kriminalnog kartela na vlasti?
Umesto da odgovara za optužbe za seksualno nasilje, Branislav Lečić nastavlja da dobija prostor u medijima, nastupa u javnosti i gradi svoju karijeru. Politička lojalnost i bliskost sa strukturama vlasti obezbedile su mu nove projekte i bogaćenje, dok su žene koje su govorile o nasilju bile izložene kontinuiranim napadima i poniženju.
Nekažnjivost ne znači samo izostanak presude. Ona znači i mogućnost da se nasilje relativizuje, negira i ponavlja, dok institucije ostaju neme.
Znači i da nasilnici imaju svu slobodu da nastave da neometano vrše nasilje.
Zato vas pozivamo da zajedno pružimo podršku Danijeli Štajnfeld, koja će ponovo morati da se suoči sa Branislavom Lečićem i sa sistemom koji joj već godinama uskraćuje pravdu.
Skup podrške održaće se ispred Prvog osnovnog suda u Beogradu od 11.30 časova.
Verujemo Danijeli Štajnfeld.
Solidarno protiv seksualnog nasilja i sistema koji ga štiti.
@objektivna_np@finallevelbitch Uh moraćemo da dezinfikujemo profil. Kao što smo naglasile, ne raspravljamo se sa članovima, ali ni sa članicama kriminalnog kartela.
@antibotter011 Možda nisu stigli da prođu taj kurs o ljudskim pravima, da im neko kaže da ne treba da bacaju trudnu ženu na pod. Nikada nećemo saznati.
Naš Marko Miletić izveštava o dešavanjima kod Pionirskog parka, gde se sprema događaj koji, kako nam je rečeno, počinje u 14 časova ali se sam program događaja i dalje drži u tajnosti.
🇮🇳🩸👩🏽🌾Les travailleuses de la canne à sucre en Inde SE FONT RETIRER l’utérus pour ne plus manquer une journée de travail.
Dans le district de Beed (Maharashtra), des ouvrières de la canne à sucre subissent des hystérectomies pour ÉVITER LES ABSENCES liées aux règles, aux grossesses ou aux fausses couches. Dans le système de travail « jodi », les couples sont surendettés et TRAVAILLENT jusqu’à 14 HEURES PAR JOUR, sans congés ni protections, poussant certaines femmes à voir cette opération comme une solution pour continuer à travailler.
Malgré des enquêtes menées en 2019 révélant plus de 13 000 HYSTÉRECTOMIES dans le district de Beed et des promesses de réformes, les militants dénoncent un manque de changements concrets. Les conditions de travail extrêmes, le MANQUE D’HYGIÈNE et la pression de certains médecins FAVORISENT ces opérations.
Les autorités locales, sous pression médiatique, ont lancé de nouvelles enquêtes et PROMETTENT DES MESURES, mais les activistes estiment que le système reste inchangé.
(The Guardian)
Da li danas imamo šta da slavimo i koju pobedu nad fašizmom obeležavamo? Znamo da u ovom momentu okupatorske i fašističke snage Izraela vrše genocid nad Palestincima i ratne zločine u Libanu i Iranu, a da nema ko da im se suprotstavi. Ali, dovoljno je znati da je jednom pobeda bila moguća. Zato danas biramo da zahvalimo pretkinjama, partizankama, antifašističkim heroinama koje su se na prostoru širom Jugoslavije borile protiv okupatora i izborile nam slobode. Više od sto hiljada žena sa prostora nekadašnje Jugoslavije učestvovalo je u oružanoj borbi protiv okupatora. Njihova borba neće i ne sme da bude zaboravljena. Dugujemo im da sve izborene slobode branimo, da ne zaboravljamo narode koji i danas žive pod okupatorskom čizmom i da pomeramo granice u našu korist. Slava im. Smrt fašizmu, sloboda (ženskom) narodu!
Žizel Peliko je mogla da ostane poznata isključivo svojoj porodici – mužu sa kojim je bila više od pet decenija, svojoj deci i unučićima. Nakon što je saznala da ju je taj isti muž čitavu deceniju drogirao, silovao i okupljao nepoznate muškarce da je siluju u njihovoj porodičnoj kući, postala je poznata čitavom svetu po svojoj borbi protiv seksualnog nasilja.
Žizel Peliko je februrara ove godine objavila svoje memoare i time po ko zna koji put stavila do znanja da ne pristaje na klasičan, patrijarhalni koncept žrtve koja je svedena na inicijale i broj. Umesto toga, pisala je o svom životu, o tome šta je sve bila pored toga što ju je neko učinio žrtvom i iznova je dovodio u opasnost.
Tokom suđenja, njen bivši suprug, Dominik Peliko, izjavio je da je sve to uradio želeći da pokori neposlušnu ženu. Žizel Peliko ipak bira da ostane neposlušna i možda najvažnije od svega – optimistična sa svešću da se isljučivo u borbi i ljubavi krije oporavak nakon nasilja.
U nedeljama kada intenzivno čitamo o tzv. akademiji za silovanje, epstinovoj dokumentaciji, svedočenjima silovatelja koji su zlostavljali Peliko, važno je da se setimo da rešenje nalazi u zajedništvu, solidarnosti i – nepristajanju.
Drage sve,
Pozivamo vas na još jedne ženske razgovore gde ćemo ovog puta otvoriti temu veštačke inteligencije i pitanje ženskih prava.
U ovom trenutku je izlišno i govoriti u kojoj meri je AI preuzeo naše svakodenevne aktivnosti, od sastavljanja spiskova za kupovinu do obavljanja radnih zadataka na poslu. Zato se kao rizik AI-a gotovo uvek spominju preuzimanje određenih poslova i uticaj na životnu sredinu, dok je pitanje zloupotrebe veštačke inteligencije u svhu vršenja nasilja nad ženama još uvek manje zastupljeno.
Svesne smo da se veštačka inteligencija najčešće (zlo)upotrebljava za kreiranje deep fake pornografije i za seksualno uznemiravanje žena.
Ove razgovore otvoriće Mila Bajić iz Share fondacije koja će nam održati kratko predavanje i uvesti nas u razgovore.
Govorićemo o zloupotrebi, ali i načinima zaštite (koje aplikacije možemo da koristimo, kojim organizacijama možemo da se obratimo). Pomenućemo i odgovornost samih platformi.
U prethodnim danima videli smo kako muškarci koriste sajtove i grupe da dele savete kako da siluju i drogiraju svoje žene. Internetom i sve naprednijom tehnologijom muškarci su dobili novi prostor za zlostavljanje žena. Nećemo se povući, jer svaki prostor pripada i nama. Naći ćemo načina da se zaštitimo i da se još jače udružujemo.
Vidimo se!
📍Vojvode Brane 1, Studio B1
drugi sprat
⏱️ 18h
🗓️ Subota, 25. 4. 2026.