@Chrysalis111@morabitizdrava Pre neki dan nas je klinac prestigao na trotinetu. Mi smo bili na motoru i išli 60. Ali pravi problem su ulice i rupe po njima
Majka je večeras našla novčanik od Maje Đorđević, student je Filozofskog fakulteta, ima dosta kartica, nema novca. Novčanik je nađen u parku preko puta kafane Proleće.
Majka će sutra odneti novčanik na Filozofski ukoliko se niko ne javi.
Ukoliko može RT
@studentblokade
Hajte molim vas da učinimo poznatim ovog bahatog - molim za RT!
Parkirao na mesto za porodice sa malom decom. A gomila slobodnih unaokolo! Prvo sam lepo pitala jel u redu tu da parkira, a on sa podsmehom: jeste. Tek tad sam uzela da slikam, na šta je on počeo da preti i vređa.
Danas su mi ujaka otpustili iz Čačanske bolnice sa obimnom embolijom pluća, vodom oko pluca i srca. Srce radi na 40% Zovu jutros u 10 da dodjemo po njega u 14. Niko od dr da kaze kakvo je stanje. Samo otpusna lista. Molim za rt da svi vide kakva je jebena Čačanska bolnica
@lemilivosk0di@HenikaSolovjev Uglavnom pp služba dobro proceni, nek se igra i uživa. Ne ostavljaju često decu, možda je nezreo. Možda mu treba još ta jedna godina da se igra. Ako nije spreman a krene u školu biće Vam sve sem uživanje
Ova ogrlica za krave menja hiljade kilometara ograda koristeći takozvani "kravlji algoritam”, a upravo je ovaj novozelandski startap pretvorio to u kompaniju vrednu milijardu dolara. Kompanija Halter proizvodi pametne ogrlice pokretane veštačkom inteligencijom koje kreiraju virtuelne ograde za stoku.
Evo kako to funkcioniše:
Farmeri jednostavno iscrtaju granice na aplikaciji u telefonu, a ogrlice zatim usmeravaju krave pomoću zvučnih signala i vibracija kako bi ih zadržale unutar određenog prostora.
Svaka ogrlica prikupi više od 6.000 podataka u minuti. Ti podaci hrane modele mašinskog učenja koji prate obrasce ispaše, predviđaju bolesti i detektuju najbolje vreme za parenje.
Sistem štedi farmerima između 20 i 40 radnih sati nedeljno i već je zamenio preko 800.000 kilometara ograda širom Novog Zelanda, Australije i SAD.
Ono što je fascinantno jeste da se ogrlice napajaju solarnom energijom i izrađene su od neprobojnog stakla kako bi izdržale svakodnevno habanje od strane životinja teških preko pola tone.
Priča o osnivaču je prilično inspirativna. On je odrastao na farmi mlečnih krava na Novom Zelandu, gde su njegovi roditelji počinjali sa radom u 4 ujutru i često radili preko 100 sati nedeljno. Halter je osnovao kako bi rešio probleme kojima je svedočio tokom odrastanja.
Halter danas upravlja sa skoro 650.000 krava na 1.300 farmi, a trenutno prikuplja investicije uz procenjenu vrednost kompanije od 2 milijarde dolara. S obzirom na to da polovinu nastanjive zemlje na svetu čini poljoprivredno zemljište, ova ogrlica bi mogla da promeni način na koji se njime upravlja. 🇳🇿🐄
Krajem devedesetih, ulice Rejkjavika imale su ogroman problem. Tinejdžeri su na njima bili pijani, vidljivo, redovno, u broju koji je zabrinjavao celu zemlju. Do 1998. godine, 42% islandskih petnaestogodišnjaka i šesnaestogodišnjaka bilo je pijano u prethodnih mesec dana, a skoro četvrtina je svakodnevno pušila cigarete. Island je imao neke od najgorih stopa zloupotrebe supstanci među mladima u Evropi, a uobičajene mere, edukacija, kampanje podizanja svesti, zdravstvena upozorenja, nisu davale gotovo nikakve rezultate. Rešenje je, zanimljivo, počelo u Denveru, Kolorado.
Harvey Milkman, američki profesor psihologije, tvrdio je da ljudi zapravo nisu zavisni od droga, već od onoga što droge rade njihovoj hemiji mozga. Korisnici heroina želeli su da se otupe. Korisnici amfetamina želeli su osećaj kontrole. Droga je bila samo sredstvo. On je to nazvao bihevioralna zavisnost i postavio pitanje: da li se ista stanja u mozgu mogu postići na neki drugi način?
Islandska istraživačica Inga Dora Sigfúsdóttir otišla je korak dalje. Umesto da leči tinejdžere koji već imaju problem, želela je da spreči da problem uopšte nastane. Ona i njene kolege anketirali su sve četrnaestogodišnjake, petnaestogodišnjake i šesnaestogodišnjake na Islandu.
Podaci su pokazali nekoliko ključnih zaštitnih faktora: bavljenje sportom ili kreativnim aktivnostima više puta nedeljno, vreme provedeno sa roditeljima tokom radnih večeri i osećaj povezanosti u školi. Tinejdžeri koji su pili po ulicama nisu moralno posrnuli, bili su jednostavno bez sadržaja i bez mesta gde bi pripadali.
Odgovor Islanda bio je sistemski. Vlada je snažno subvencionisala vannastavne aktivnosti, sport, muziku, ples i umetnost. Uvedene su novčane podrške kako cena ne bi bila prepreka. Uveden je policijski čas, a roditelji su podstaknuti da provode više vremena sa svojom decom, ne nužno “kvalitetno”, već jednostavno više vremena.
Tokom narednih 20 godina, rezultati su bili izuzetni. Do 2017. godine, stopa opijanja među mladima pala je sa 42% na 5%. Svakodnevno pušenje smanjeno je sa 23% na 3%. Upotreba kanabisa pala je sa 17% na 5%. Program se od tada proširio na 35 opština u 17 različitih zemalja.
Ispostavilo se da rešenje za zavisnost kod tinejdžera nije u tome da im se govori koliko su droge opasne, već da im se pruže struktura, podrška i smislen izbor drugačijih aktivnosti.🇮🇸
@FermanTwitt Ovo je odvratno. Imam problem sa ljudima koji dođu u Bgd sa strane i onda im ništa ne valja. To je čisto nevaspitanje. Ja kad odem na planinu/selo ne kukama i ne kunem što nema bioskopa, pozorišta, klubova, izložbi, koncerata, gimnazija, fakulteta...
...
2. Koledž Svete Tereze (Colegio Teresiano),
3. Vrtovi Artigas na obodu pirinejske šume,
4. Kuća Botines u Leonu,
5. Šale na Katljarima (tek je ovih dana prepoznat kao Gaudijevo delo) i
6. Kuća Miranda u mestu Ljinars de Valjes pokraj Barselone.2/2
@uzrokposledice@srdjl Pa, u stvari, debeli uvek ispadnu slabog karaktera, da ne žele da se malo disciplinuju i suzdrže. Za mršave se ljudi zabrinu, a debeli su sami krivi za svoje stanje.
Moj muž se 10 godina bavi stolarijom, ali sada je pronašao sebe – u stolovima od punog drveta i epoksi smole.
Ovo je sto koji je napravio za nas.
San nam je mali porodični biznis, ali nam treba podrška da se priča proširi.
Ako vam se dopada rad, RT znači više nego što mislite.
MAKEDONSKA VOJSKA
Donirarla agregate Loznici
Ukupne snage 560 KW
Državni mediji nisu ni pomenuli
Niti su im se iz državnog vrha zahvalili
Služio sam vojsku na skopskom aerodromu
Operisan sam u skopskoj bolnici
Koliko su to divni ljudi
HVALA VAM NA SVEMU,
BRAĆO MAKEDONCI