@larsencc I was debating between the Taycan and the M3P. I drove the Taycan and would choose a Tesla as a daily driver every time even if they cost the same, and even more so with this huge price difference. The only thing I’d do differently is take model S instead.
Rasprava o „projektnim asistentima” otišla je u pogrešnom smjeru.
Teza da je vezivanje trajanja ugovora uz trajanje projekta nekakva „prekarizacija” pokazuje prilično slabo razumijevanje načina na koji funkcioniraju kompetitivni istraživački i EU projekti.
Ako fakultet ili institut dobije trogodišnji Horizon Europe projekt i za njegovu provedbu treba dodatnog istraživača, potpuno je logično da tu osobu može zaposliti na tri godine. Nakon završetka projekta prestaje i izvor financiranja tog radnog mjesta. Alternativa u kojoj svako projektno zapošljavanje automatski stvara višegodišnju obvezu ustanove zapravo bi destimulirala institucije da zapošljavaju ljude i sudjeluju u kompetitivnim projektima.
Tu zato ne vidim glavni problem prijedloga.
Problem je što se takvu osobu pokušava staviti u kategoriju „asistenta”.
Asistent u našem akademskom sustavu ima vrlo jasno značenje: riječ je o početku akademske karijere, povezanom s doktoratom, mentorstvom i daljnjim napredovanjem.
Projektni istraživač je nešto drugo.
To može biti mladi MSc inženjer koji tri godine želi raditi na vrhunskom R&D projektu pa otići u industriju. Može biti iskusan stručnjak bez doktorata. Može biti i osoba s doktoratom koja jednostavno želi raditi na određenom projektu bez ulaska u klasični akademski career track.
Takva radna mjesta su potpuno normalna i potrebna ozbiljnim istraživačkim institucijama.
Zato mi se čini da je Ministarstvo identificiralo stvaran problem, ali izabralo nespretno rješenje.
Umjesto stvaranja posebne kategorije „projektnog asistenta” bez nužne veze s doktoratom, puno bi čišće bilo jasno urediti kategoriju projektnog istraživača.
Asistent = akademski razvojni put i doktorat.
Projektni istraživač = rad na konkretnom istraživačkom ili inovacijskom projektu, uz ugovor vezan uz njegovo trajanje i financiranje.
Time bi se omogućilo normalno projektno zapošljavanje bez razvodnjavanja značenja asistentskog radnog mjesta.
https://t.co/cnRrVB8dvd
Today in Brussels we kicked off the first Management Committee meeting of COST Action CA25157 - AI-GUIDE. Proud to represent Croatia on the MC alongside 60 colleagues from 33 countries. Excited for what this network will deliver.
https://t.co/gIUuPc83kY
@vprahic Imaju dosta konkurentan bolid na ravnim pravcima, a Monza je staza koja odgovara tako podešenim bolidima - bez puno zavoja i s ravninama gdje se mogu razviti visoke brzine
An update on FSD Supervised in Europe
FSD is currently approved in five EU countries (NL, DK, BE, EE, LT), used by >70k customers for over 1 million km per day, and is 4.1x less likely to get into a crash compared to manual driving, measured across 100 million km on public EU roads.
Leading up to a potential EU-wide approval vote for FSD Supervised on October 6th, 2026, we have decided to open-source one of the key pieces of evidence used to support the Netherlands approval.
As a reminder, we adjusted the FSD design to be compliant with existing regulation (UN-R-171 DCAS) but requested an exemption for certain behaviors via the EU Article 39 procedure. The following dashboard is evidence of safety for those exemptions.
This exact dashboard was shared with all EU Member States in April 2026, shortly after RDW’s approval, and all data presented is from before that date.
https://t.co/hh2dAKi8oP
European countries recorded 19,400 road deaths in 2025. That's around 53 deaths/day, with the vast majority of these crashes attributed to human error. These deaths are largely preventable with technology we have today.
FSD Supervised is already saving lives where it’s approved – yet in much of Europe, that safety benefit remains locked behind bureaucracy.